Kako umjetna inteligencija mijenja lanac opskrbe u hrvatskoj proizvodnji i Industriji 4.0 – od prognoze potražnje do optimizacije zaliha, transporta i proizvodnje.
Umjetna inteligencija u lancu opskrbe: prekretnica za hrvatsku proizvodnju
U posljednje dvije godine hrvatske proizvodne tvrtke suočavaju se s kombinacijom izazova: rastući troškovi energije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe, pritisak na rokove isporuke i manjak kvalificirane radne snage. U takvom okruženju više nije dovoljno „dobro planirati“ – potrebno je pametno upravljati podacima i donositi brže, preciznije odluke. Tu dolazi umjetna inteligencija (AI) u lancu opskrbe.
U sklopu serijala „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“, ovaj tekst se nadovezuje na radionicu „Umjetna inteligencija u lancu opskrbe“ te pokazuje kako AI iz teorije prelazi u konkretnu praksu u hrvatskim tvornicama. Fokus je na srednjem i višem menadžmentu, stručnjacima za nabavu, logistiku, planiranje i IT, koji danas odlučuju hoće li njihova tvrtka biti pasivni promatrač ili aktivni sudionik Industrije 4.0.
U nastavku prolazimo kroz ključne primjene umjetne inteligencije u lancu opskrbe, što one znače za hrvatske proizvodne tvrtke i kako možete započeti put od Excela do AI pogonjenog lanca opskrbe – korak po korak.
Od logistike do inteligentnog lanca opskrbe
Lanac opskrbe kakvog poznajemo formirao se razvojem informacijske tehnologije prije tridesetak godina. Do tada su logistika, nabava i proizvodnja bile relativno odvojene funkcije. Razvojem digitalnih komunikacijskih kanala omogućeno je:
- brže dijeljenje podataka između odjela i partnera
- bolja usklađenost planiranja nabave, proizvodnje i prodaje
- optimizacija troškova kroz koordinaciju cijelog lanca
Danas, s razvojem umjetne inteligencije, lanac opskrbe ulazi u novu fazu – iz reaktivnog i planerskog u prediktivni i autonomni.
Uloga podataka u AI lancu opskrbe
Da bi umjetna inteligencija donosila kvalitetne odluke, mora imati „gorivo“ – podatke. U tipičnoj proizvodnoj kompaniji podaci nastaju na svakoj točki lanca:
- narudžbe kupaca i prodajne prognoze
- podaci o zalihama sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda
- proizvodni nalozi, vremena ciklusa, zastoji strojeva
- transportne rute, vremena isporuke, troškovi prijevoza
- komunikacija s dobavljačima (rokovi, količine, kašnjenja)
AI sustavi te podatke strukturiraju, analiziraju i uče iz povijesti kako bi preporučili ili automatski donijeli bolje odluke. Razlika u odnosu na klasičnu analitiku je u tome što AI može:
- obraditi znatno veće količine podataka u stvarnom vremenu
- prepoznati skrivene obrasce koje ljudi ne vide
- stalno poboljšavati točnost kroz učenje na novim podacima
Za hrvatske tvrtke, koje već imaju ERP, WMS ili MES sustave, to znači da su često već napravile polovicu puta – podaci postoje, ali još nisu iskorišteni punim potencijalom.
Gdje AI donosi najveću vrijednost u lancu opskrbe
Primjene umjetne inteligencije u lancu opskrbe možemo grupirati u nekoliko ključnih područja. U nastavku su ona najvažnija za proizvodne tvrtke u Hrvatskoj.
1. Predviđanje potražnje (demand forecasting)
Točan forecast je temelj svega – od nabave i planiranja proizvodnje, do upravljanja zalihama i kapacitetima. Klasične metode prognoziranja često ignoriraju:
- sezonalnost specifičnu za hrvatsko tržište (turistička sezona, blagdani)
- promotivne aktivnosti, akcije i kampanje
- promjene u ponašanju kupaca i ulazak novih konkurenata
AI modeli predviđanja potražnje mogu istovremeno uzeti u obzir desetke varijabli: povijesnu prodaju, cijene, promocije, makroekonomske pokazatelje, čak i vremenske uvjete. Rezultat su prognoze koje:
- smanjuju viškove zaliha i otpis
- smanjuju manjkove i izgubljenu prodaju
- povećavaju pouzdanost planiranja kapaciteta
Za industrije kao što su prehrana, pića, građevinski materijali ili farmacija – ovo izravno utječe na profitabilnost.
2. Upravljanje zalihama i politika naručivanja
Mnoge hrvatske tvornice i danas upravljaju zalihama prema statičnim pravilima: minimalne i maksimalne zalihe, fiksni sigurnosni stock, naručivanje jednom mjesečno. U uvjetima nestabilne potražnje i promjenjivih rokova dobave, to dovodi ili do zagušenih skladišta ili do čestih „stock-out“ situacija.
AI može:
- dinamički izračunavati optimalne razine sigurnosnih zaliha
- prilagođavati politiku naručivanja ovisno o volatilnosti potražnje
- prepoznati artikle s visokim rizikom nestašice ili viška
Rezultat su niži ukupni troškovi zaliha uz višu razinu usluge kupcima. Za menadžment, to znači manje kapitala vezanog u skladištima i više prostora za ulaganje u razvoj i inovacije.
3. Optimizacija proizvodnje (AI u srži Industrije 4.0)
U serijalu „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“ već govorimo o prediktivnom održavanju i automatizaciji proizvodnih linija. No, AI ide i korak dalje – povezuje proizvodnju s ostatkom lanca opskrbe.
Primjeri primjena:
- Optimizacija rasporeda proizvodnje: algoritmi uzimaju u obzir rokove isporuke, vrijeme promjene alata, dostupnost materijala i kapacitete strojeva te predlažu optimalan raspored.
- Prediktivno održavanje: analiza signala sa strojeva (vibracije, temperatura, zvuk) za rano otkrivanje kvara, čime se izbjegavaju neplanirani zastoji.
- Upravljanje uskim grlima: prepoznavanje dijelova procesa koji najviše utječu na ukupni kroz-protok i predlaganje ciljanih intervencija.
Sve to rezultira većom protočnošću, kraćim terminima isporuke i stabilnijom kvalitetom – ključnim elementima konkurentnosti hrvatskih proizvođača na EU tržištu.
4. Optimizacija transporta i logistike
Troškovi transporta i distribucije značajan su dio ukupnog troška lanca opskrbe, posebno za tvrtke s vlastitom flotom ili kompleksnom distribucijskom mrežom.
AI može:
- optimizirati rute vozila uzimajući u obzir promet, prozore isporuke i ograničenja vozila
- kombinirati narudžbe različitih kupaca u optimalne ture
- procjenjivati stvarna vremena isporuke (ETA) i komunicirati ih kupcima
Za hrvatske tvrtke koje posluju sezonski (npr. opskrba jadranske obale ljeti), AI rješenja u planiranju ruta mogu napraviti razliku između kaosa u sezoni i kontroliranog rasta.
5. Rano otkrivanje poremećaja u lancu opskrbe
Posljednje godine pokazale su koliko lanci opskrbe mogu biti krhki – od pandemije do geopolitičkih napetosti. AI pomaže u proaktivnom upravljanju rizicima:
- praćenjem kašnjenja dobavljača i prepoznavanjem obrazaca
- ranom identifikacijom artikala s visokim rizikom nestašice
- simuliranjem „što-ako“ scenarija (npr. gubitak ključnog dobavljača)
Time se menadžmentu daje više vremena za reakciju: promjenu dobavljača, prilagodbu planova proizvodnje ili komunikaciju s ključnim kupcima.
Ključne prepreke i kako ih prevladati u hrvatskom kontekstu
Iako potencijal AI-a u lancu opskrbe zvuči impresivno, u praksi se pojavljuju vrlo konkretne prepreke, osobito u srednjim proizvodnim tvrtkama.
1. Razbacani i nekvalitetni podaci
Bez kvalitetnih podataka nema kvalitetne umjetne inteligencije. Uobičajeni problemi:
- podaci su u različitim sustavima (ERP, Excel, ručni zapisi)
- nedostatak standardizacije šifara materijala, kupaca, dobavljača
- neažurno ili nepotpuno evidentiranje (npr. ručni unosi u skladištu)
Prvi korak digitalne transformacije je konsolidacija i čišćenje podataka. To često ne zahtijeva skupe tehnologije, već:
- jasan vlasnik podataka za svaki segment (nabava, proizvodnja, logistika)
- definirane standarde i procedure unosa
- osnovnu edukaciju zaposlenika o važnosti kvalitete podataka
2. Nedostatak znanja i povjerenja u AI
Mnogi stručnjaci u nabavi, logistici ili proizvodnji imaju veliko iskustvo i intuiciju, ali malo dodira s naprednom analitikom. Česta su pitanja:
- „Možemo li vjerovati modelu?“
- „Što ako je prognoza kriva?“
- „Hoće li AI zamijeniti moje radno mjesto?“
Ovdje edukacije i radionice, kakve drži i predavačica poput Kristine Šorić, imaju ključnu ulogu. One pomažu:
- razumjeti kako modeli rade, koje podatke koriste i koje su im granice
- naučiti kako kombinirati ljudsko iskustvo i AI preporuke
- vidjeti konkretne primjere iz prakse, uključujući hrvatske tvrtke
AI nije zamjena za stručnjake lanca opskrbe – on je alat koji im daje bolje informacije i više vremena za strateški rad.
3. Strah od kompleksnih i skupih implementacija
Mnoge tvrtke misle da je za AI potrebna velika investicija i višegodišnji projekt. U praksi, puno je učinkovitije krenuti s manjim, jasno definiranim pilotima, npr.:
- AI model za prognozu potražnje za jednim proizvodnim portfeljem
- optimizacija zaliha za skupinu A artikala
- pilot-optimizacija ruta za jednu regiju
Takvi projekti:
- traju 3–6 mjeseci umjesto nekoliko godina
- daju mjerljive rezultate (uštede, smanjenje zaliha, poboljšanje usluge)
- pomažu graditi interni „case“ za širenje na ostatak lanca
Kako započeti: praktičan put od Excela do AI lanca opskrbe
Za menadžere i specijaliste koji žele konkretne korake, put prema AI-u u lancu opskrbe može se sažeti u nekoliko faza.
Faza 1: Procjena zrelosti i postavljanje ciljeva
- Analizirajte gdje nastaju najveći troškovi i problemi (zalihe, rokovi isporuke, transport, scrap…)
- Procijenite razinu digitalizacije i kvalitete podataka po funkcijama
- Definirajte 2–3 jasna cilja (npr. smanjenje zaliha za 15 %, smanjenje kašnjenja isporuka za 20 %)
Faza 2: Izbor pilot područja
Odaberite područje koje je dovoljno važno da se isplati, ali dovoljno usko da je izvedivo:
- jedan poslovni segment ili brend
- jedna tvornica ili skladište
- jedna regija za distribuciju
Faza 3: Partnerstvo i edukacija
- Uključite interno IT i poslovne korisnike od početka
- Suradnju s vanjskim konzultantima ili akademskim stručnjacima (poput onih specijaliziranih za optimizaciju i upravljanje lancem opskrbe) koristite za ubrzanje učenja
- Organizirajte radionice za ključne dionike kako bi razumjeli što AI radi i što se od njih očekuje
Faza 4: Implementacija i mjerenje rezultata
- Započnite s jasnim KPI-jevima (razina zaliha, service level, točnost prognoze, troškovi transporta)
- Uspoređujte rezultate prije i poslije uvođenja AI-a
- Učite iz odstupanja – prilagođavajte modele i procese
Faza 5: Skaliranje i integracija u širu Industriju 4.0 strategiju
Nakon uspješnog pilota:
- proširite primjenu na druge proizvode, lokacije i funkcije
- povežite AI u lancu opskrbe s drugim inicijativama Industrije 4.0 (IoT senzori u proizvodnji, pametna skladišta, automatizirani transport)
- razvijajte interne kompetencije – data analitičare, „power usere“ u nabavi i logistici, te suradnju s akademskom zajednicom
Zaključak: Zašto je AI u lancu opskrbe strateško pitanje, ne samo IT projekt
Umjetna inteligencija u lancu opskrbe više nije eksperiment velikih multinacionalnih kompanija. Za hrvatske proizvodne tvrtke, ona postaje ključna poluga konkurentnosti: brže reagiranje na promjene, niži troškovi, bolja usluga kupcima i otporniji lanac na poremećaje.
U sklopu serijala „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“, lanac opskrbe je prirodna „žilna mreža“ koja povezuje prediktivno održavanje, kontrolu kvalitete, optimizaciju proizvodnje i digitalnu transformaciju. Bez inteligentnog lanca opskrbe, izolirani AI projekti u proizvodnji teško ostvaruju puni potencijal.
Ako ste član srednjeg ili višeg menadžmenta, konzultant ili stručnjak za nabavu, logistiku i proizvodnju, sljedeći korak je jasan:
- definirajte gdje vam AI u lancu opskrbe može donijeti najbrži povrat
- okupite tim koji pokriva poslovnu stranu, IT i analitiku
- započnite s jednim pilotom – dovoljno malim da je izvediv, a dovoljno važnim da pokaže snagu AI-a
Hoće li vaša tvrtka za dvije godine imati lanac opskrbe koji „uči i predviđa“ ili onaj koji i dalje reagira s odmakom od nekoliko tjedana – odluka se donosi upravo sada.