🇭🇷 Kako CEKOM mijenja ruralnu prehrambenu industriju - Croatia

Food & Rural CC: Što digitalna transformacija znači za hrvatsku prehrambenu industriju?

Dok hrvatska proizvodnja sve snažnije ulazi u eru Industrije 4.0, jedno se pitanje nameće samo od sebe: hoće li ruralna područja i mala prehrambena poduzeća ostati korak iza – ili mogu postati stvarni pobjednici digitalne transformacije?

Upravo tu ulogu preuzima projekt Food & Rural CC – Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije na ruralnim područjima (CEKOM). Riječ je o EU sufinanciranom projektu koji ne govori samo o novoj tehnologiji, već o stvaranju digitalnog ekosustava koji povezuje proizvođače hrane, tehnologiju, podatke i znanje.

U sklopu naše serije „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“, ovaj tekst pokazuje kako konkretan projekt u prehrambenom sektoru gradi temelje za širu primjenu AI rješenja, prediktivnog održavanja, napredne kontrole kvalitete i optimizacije proizvodnje – upravo tamo gdje je dosad bilo najmanje ulaganja: u ruralnim sredinama.

1. Što je Food & Rural CC (CEKOM) i zašto je važan?

Food & Rural CC je centar kompetencija fokusiran na digitalnu transformaciju prehrambene industrije u ruralnim područjima. Kroz aktivnosti istraživanja i razvoja (I&R) cilj je stvoriti digitalni ekosustav agrotehnoloških rješenja koji:

unaprjeđuje korištenje resursa (voda, energija, sirovine),
uvodi nove mehanizme za primjenu znanja i inovacija u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane,
povezuje poduzeća, stručnjake i tehnologiju u jednu funkcionalnu cjelinu.

Planirano je stvaranje osam novih proizvoda koji će biti zaštićeni žigovima te plasirani na tržište. Time se ne gradi samo tehnološka infrastruktura, već i konkretna tržišna rješenja koja poduzećima mogu odmah donositi vrijednost.

Projekt dodatno cilja na:

zadržavanje postojećih radnih mjesta,
otvaranje novih pozicija, osobito u IT-u i data analizama,
povećanje prihoda od prodaje za oko 20% za uključene subjekte.

Drugim riječima, CEKOM nije „još jedan EU projekt na papiru“, nego okvir za stvarnu ekonomsku transformaciju ruralnog prehrambenog sektora kroz digitalizaciju i principe Industrije 4.0.

2. Digitalni ekosustav za prehrambenu industriju: od podataka do konkurentnosti

Što znači „digitalni ekosustav“ u kontekstu prehrane?

U praksi, digitalni ekosustav prehrambene industrije obuhvaća povezane sustave i rješenja koja prate čitav lanac vrijednosti:

Primarna proizvodnja – pametni senzori, IoT uređaji, nadzor tla, klime, navodnjavanja.
Prerada i proizvodnja – praćenje procesa, OEE (Overall Equipment Effectiveness), energetska učinkovitost.
Skladištenje i logistika – kontrola uvjeta skladištenja, sljedivost serija, optimizacija ruta.
Distribucija i prodaja – analitika prodaje, prognoziranje potražnje, upravljanje zalihama.

CEKOM upravo ovdje uvodi standardizirana rješenja koja omogućuju da se različiti dionici (poljoprivrednici, prerađivači, logističke tvrtke, maloprodaja) povežu putem zajedničkih digitalnih platformi.

Ključna vrijednost digitalnog ekosustava: podatak prikupljen jednom koristi se više puta – za upravljanje kvalitetom, planiranje proizvodnje, financijsko odlučivanje i strateško planiranje.

Uloga AI i Industrije 4.0 u tom ekosustavu

Iako izvorni opis projekta ne ulazi duboko u tehnološke detalje, logičan sljedeći korak ovakvog ekosustava su AI modeli i algoritmi napredne analitike. Na temelju iskustva iz drugih projekata i trendova u EU, u ovakvom centru kompetencija tipično se razvijaju:

Prediktivno održavanje za strojeve u preradi hrane (analiza vibracija, temperatura, potrošnje energije),
AI kontrola kvalitete putem kamera i računalnog vida (prepoznavanje oštećenih, nezrelih ili nepravilnih proizvoda),
Optimizacija proizvodnje (planiranje serija, smanjenje zastoja, optimizacija potrošnje sirovina),
Prediktivno planiranje potražnje temeljeno na povijesnim prodajnim podacima, sezonalnosti i vanjskim faktorima.

Za ruralna područja, u kojima su resursi ograničeni, upravo su takva rješenja presudna za povećanje konkurentnosti bez proporcionalnog povećanja troškova.

3. Tri ključne koristi CEKOM-a za ruralna područja

Projekt je jasno definirao tri skupine očekivanih rezultata. Ako ih promatramo kroz prizmu AI u hrvatskoj proizvodnji i Industrije 4.0, dobivamo vrlo konkretne koristi za gospodarstvo.

I. Povećana apsorpcija digitalne transformacije i Industrije 4.0

Ruralna poduzeća često nemaju:

vlastite IT timove,
resurse za razvoj AI rješenja,
kapacitet za sudjelovanje u kompleksnim istraživačkim projektima.

CEKOM im omogućuje da uz stručnu podršku uđu u svijet:

senzorske opreme i IoT-a,
analitike i upravljačkih nadzornih sustava,
integracije ERP/CRM sustava s proizvodnim procesima.

Praktična posljedica je smanjenje barijera ulaska u Industriju 4.0 – poduzeća ne moraju sve razvijati sama, već se priključuju postojećem ekosustavu i rabe razvijene module i platforme.

II. Povećana konkurentnost subjekata u ruralnim područjima

U prehrambenom sektoru, konkurentnost se danas ne određuje samo cijenom i kvalitetom proizvoda, nego i:

brzinom isporuke i pouzdanošću,
mogućnošću sljedivosti (od polja do stola),
sposobnošću brzog prilagodavanja promjenama potražnje.

Standardizirana digitalna rješenja nastala u sklopu CEKOM-a otvaraju put prema:

transparentnim lancima opskrbe (što kupci i regulatori sve više traže),
preciznom planiranju i smanjenju otpada,
izlasku na nova tržišta, gdje su digitalni standardi preduvjet.

III. Ubrzani društveni razvoj i očuvanje naseljenosti

Digitalna transformacija ruralnog gospodarstva nije samo ekonomsko pitanje. Ona izravno utječe na:

zadržavanje mladih u ruralnim područjima nudeći im tehnološki napredna radna mjesta,
razvoj novih profila poslova (data analitičari, stručnjaci za automatizaciju, operateri pametnih sustava),
rast lokalne zajednice kroz veće prihode, ulaganja i potrošnju.

Time se CEKOM uklapa u širu sliku pametnih sela i pametnih industrija – koncepta u kojem tehnologija ne zamjenjuje ljude, nego stvara uvjete da ostanu i napreduju tamo gdje žive.

4. Primjeri primjene: kako izgleda Industrija 4.0 u ruralnoj prehrambenoj tvrtki?

Da bi koristi bile jasnije, pogledajmo nekoliko realističnih scenarija koji se logično nadovezuju na ciljeve CEKOM-a.

Primjer 1: Prediktivno održavanje u preradi voća i povrća

Srednje veliko poduzeće u ruralnom području koristi linije za pranje, rezanje i pakiranje povrća. Kvarovi strojeva uzrokuju:

višesatne zastoje,
hitne pozive servisera,
bacanje sirovina koje čekaju preradu.

Uvođenjem senzora i AI modela koji u realnom vremenu prate rad strojeva, moguće je:

predvidjeti kvar prije nego što nastupi,
planirati održavanje u terminima slabije opterećenosti,
smanjiti troškove neplaniranih zastoja i otpada.

Ovo je tipičan primjer prediktivnog održavanja – jednog od ključnih stupova Industrije 4.0.

Primjer 2: AI kontrola kvalitete mliječnih proizvoda

Mala mljekara koja posluje u ruralnom području želi podići razinu kontrole kvalitete svojih proizvoda. Ručni vizualni pregled ambalaže i proizvoda je spor i podložan pogreškama.

Primjenom računalnog vida i kamera visokog razlučivanja, moguće je:

automatski prepoznati oštećene ambalaže,
uočiti nepravilnosti u boji ili konzistenciji proizvoda,
zabilježiti podatke za kasniju analitiku i poboljšavanje procesa.

Rezultat je manje reklamacija, veće povjerenje kupaca i snažnija tržišna pozicija.

Primjer 3: Optimizacija proizvodnje u pekarskoj industriji

Ruralna pekarnica ili manji industrijski pogon suočava se s jakom sezonalnošću i varirajućom potražnjom (turistička sezona, blagdani). Često nastaju ili viškovi (otpad) ili nestašice.

Kroz uvođenje napredne analitike i AI modela za prognozu potražnje, povezanih s prodajnim podacima i vanjskim faktorima (sezona, dan u tjednu, lokalni događaji), tvrtka može:

preciznije planirati proizvodnju,
smanjiti otpad i troškove sirovina,
osigurati da proizvoda ima dovoljno kad je potražnja najveća.

Ovo je klasičan primjer optimizacije proizvodnje uz pomoć AI – područja koje je u fokusu cijele serije „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“.

5. Kako se poduzeća mogu pripremiti za uključivanje u ovakve projekte?

Za velike koristi digitalne transformacije nije dovoljno da postoji samo centar kompetencija. Poduzeća sama moraju napraviti nekoliko početnih koraka kako bi maksimalno iskoristila prilike koje pružaju CEKOM i slične inicijative.

1) Jasno definirajte poslovne ciljeve

Umjesto općenitog „želimo digitalizaciju“, definirajte:

želimo smanjiti otpad za 10–20%,
želimo smanjiti zastoje u proizvodnji za 30%,
želimo podići razinu sljedivosti proizvoda.

Takvi ciljevi pomažu da se odabere prava kombinacija rješenja (senzori, AI, ERP integracije…).

2) Uredite i standardizirajte podatke

AI i Industrija 4.0 oslanjaju se na kvalitetne podatke. Krenite od:

konsolidacije podataka o proizvodnji, zalihama i prodaji,
uvođenja osnovnih digitalnih alata (npr. ERP, digitalni nalozi, elektroničko praćenje serija),
definiranja tko je odgovoran za unos i točnost podataka.

Što je podatkovna osnova stabilnija, to je lakše kasnije uvesti napredne AI modele.

3) Uložite u vještine zaposlenika

Digitalna transformacija nije samo pitanje softvera i opreme. Potrebni su:

operateri koji razumiju rad pametnih sustava,
voditelji proizvodnje koji znaju tumačiti podatke,
menadžment koji vidi strategijsku vrijednost analitike.

Čak i kraće edukacije i radionice mogu dramatično povećati spremnost poduzeća da iskoristi mogućnosti koje donosi CEKOM.

4) Planirajte postupan, ali konzistentan pristup

Umjesto jedne „velike revolucije“, puno je sigurniji pristup:

Pilot projekt (npr. AI kontrola kvalitete na jednom proizvodnom segmentu).
Procjena rezultata i povrata investicije.
Širenje rješenja na ostatak linije ili druge pogone.

Tako gradite interno iskustvo i povjerenje u tehnologiju, a istovremeno smanjujete rizike.

Zaključak: CEKOM kao most između ruralne tradicije i Industrije 4.0

Food & Rural CC (CEKOM) pokazuje kako se hrvatska prehrambena industrija u ruralnim područjima može strateški uključiti u Industriju 4.0 i primjenu AI rješenja. Kroz digitalni ekosustav, osam novih proizvoda, fokus na I&R i snažan naglasak na konkurentnost i zapošljavanje, projekt gradi konkretne temelje za održivi rast.

Za poduzeća u prehrambenom sektoru ovo je prilika da:

moderniziraju svoje procese,
iskoriste potencijal AI-a u proizvodnji, prediktivnom održavanju, kontroli kvalitete i optimizaciji lanca opskrbe,
istovremeno doprinesu očuvanju ruralnih zajednica i radnih mjesta.

Pitanje više nije hoće li se digitalna transformacija dogoditi, već tko će je iskoristiti na vrijeme. Ako ste dio prehrambene industrije u Hrvatskoj – osobito u ruralnom području – sada je pravi trenutak da razmislite: gdje u vašem poslovanju danas može nastati vaš vlastiti „mali CEKOM“?