Kako pametne industrije i AI pomažu hrvatskim proizvođačima da strateški iskoriste EU fondove za Industriju 4.0, uz konkretne korake i primjere primjene.
Zašto su pametne industrije ključ bolje iskoristivog EU novca
U sljedećih nekoliko godina hrvatskoj industriji na raspolaganju su milijarde eura iz EU fondova za digitalnu i zelenu tranziciju. No pravo je pitanje: hoće li taj novac doista podići produktivnost i konkurentnost, ili će završiti u parcijalnim IT projektima bez stvarne poslovne promjene?
U serijalu AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0 fokusirani smo upravo na to – kako hrvatske proizvodne tvrtke mogu primijeniti umjetnu inteligenciju, automatizaciju i pametne tehnologije da bi postale otpornije, učinkovitije i globalno konkurentne. Jedan od ključnih odgovora krije se u razvoju pametnih industrija (Smart Industry).
Pokretanje Udruge za promicanje pametnih industrija CroSI označilo je važan korak u tom smjeru. No sama inicijativa nije dovoljna ako je tvrtke ne prevedu u konkretne projekte: prediktivno održavanje, AI-kontrolu kvalitete, optimizaciju proizvodnje i nove digitalne poslovne modele.
U nastavku donosimo kako pametne industrije povezuju Industriju 4.0, AI i EU fondove – te što konkretno hrvatski proizvođači trebaju napraviti već ove godine.
Što zapravo znači „pametna industrija“ u hrvatskom kontekstu
Pametna industrija nije samo robot na proizvodnoj liniji ili novi ERP. To je cjelovit pristup digitalnoj transformaciji koji obuhvaća tehnologiju, procese, ljude i ekosustave.
Ključne značajke pametne industrije
Pametne industrije, kakve promiče CroSI, počivaju na nekoliko stupova:
- Digitalizirana proizvodnja – strojevi, senzori, proizvodne linije i logistika umreženi su i kontinuirano prikupljaju podatke.
- AI i napredna analitika – podaci se pretvaraju u odluke: predviđa se kvar opreme, optimira se raspored proizvodnje, prepoznaju se odstupanja u kvaliteti.
- Novi poslovni modeli – od prodaje proizvoda prelazi se na servitizaciju (prodaja usluge korištenja, održavanja, performansi) i digitalne platforme.
- Fokus na korisničko iskustvo – proizvodi postaju „pametni“, povezuju se u digitalne ekosustave i nude dodatnu vrijednost kupcu (praćenje, personalizacija, daljinska podrška).
Kako je naglasio i prof. dr. sc. Slavko Vidović, pametna industrija nije samo tehnološka, već i socijalna transformacija. To znači:
- nove kompetencije radnika
- suradnju vlade, gospodarstva i sveučilišta
- cjeloživotno učenje i jačanje digitalnih vještina
Bez toga, ni najveći AI projekt neće dati puni efekt.
AI kao motor pametne industrije i Industrije 4.0
U industriji 4.0, umjetna inteligencija je „mozak“ koji povezuje tehnologiju, procese i ljude. U hrvatskoj proizvodnji, najkonkretnije koristi AI donosi u četiri područja.
1. Prediktivno održavanje (Predictive Maintenance)
Klasično održavanje temelji se na:
- fiksnim intervalima servisa ili
- reagiranju tek kad dođe do kvara.
AI omogućava prediktivno održavanje:
- senzori (vibracije, temperatura, potrošnja energije) kontinuirano prate stanje strojeva
- modeli strojnog učenja prepoznaju obrasce koji prethode kvaru
- tvrtka može planirati zaustavljanje linije kada joj to najmanje šteti.
Rezultat:
- manje neplaniranih zastoja
- niži troškovi servisa i rezervnih dijelova
- veća iskoristivost opreme (OEE)
Za EU projekte to znači da ulaganje u nove strojeve ili IoT senzore mora biti povezano s AI analitikom, a ne završiti samo na „pametnim senzorima bez pametnih odluka“.
2. AI-kontrola kvalitete
Umjesto isključivo ljudske vizualne kontrole, pametne industrije uvode:
- strojni vid (kamere visoke rezolucije)
- AI modele koji u realnom vremenu prepoznaju ogrebotine, deformacije, krive dimenzije.
Prednosti:
- 100 % kontrola uz svaku proizvedenu jedinicu
- manje reklamacija i otpada
- ujednačena kvaliteta bez utjecaja umora ili subjektivnosti.
Ovaj tip rješenja idealan je za financiranje kroz EU fondove, pod uvjetom da se uklopi u širu strategiju pametne industrije, a ne kao izolirani „pilot“.
3. Optimizacija proizvodnje i planiranja
Uz podatke iz ERP-a, MES-a i strojeva, AI može:
- optimirati redoslijed radnih naloga
- predvidjeti uska grla prije nego nastanu
- uskladiti plan proizvodnje s prognozom potražnje i dostupnosti materijala.
U praksi to znači:
- kraće rokove isporuke
- niže zalihe
- bolju iskoristivost linija i ljudi.
Za hrvatske proizvođače, koji često rade s malim serijama i čestim promjenama naloga, ovo je jedna od najbrže isplativih primjena AI-a.
4. Pametni proizvodi i novi poslovni modeli
Pametna industrija ne završava na tvorničkoj kapiji. U proizvod se ugrađuju:
- senzori i povezanost (IoT)
- softver i udaljeno upravljanje
- AI algoritmi koji prate korištenje i predlažu optimizaciju.
To omogućava hrvatskim proizvođačima da razviju:
- model „product-as-a-service“ (kupac plaća korištenje, ne samo kupnju)
- napredne ugovore temeljem performansi (npr. „jamčimo 98 % dostupnosti“)
- dodatne digitalne usluge (analitika korištenja, prediktivno održavanje, optimizacija procesa kod kupca).
EU sredstva mogu financirati razvoj takvih pametnih proizvoda, ali samo ako poduzeće ima jasnu viziju digitalnog ekosustava u kojem ti proizvodi žive.
Uloga CroSI i otvorenih ekosustava: zašto nitko ne može sam
Udruga za promicanje pametnih industrija CroSI okupila je više hrvatskih fakulteta i stručnjaka iz industrije i javnog sektora kako bi stvorila strateški okvir za ubrzanu primjenu tehnologija Industrije 4.0.
Ono što je posebno važno za hrvatsku proizvodnju su tri elementa:
1. Suradnja sveučilišta i industrije
CroSI uključuje ekonomske, tehničke i informatičke fakultete. To znači da se:
- razvoj AI rješenja ne promatra samo tehnološki, već i poslovno i organizacijski
- lakše dolazi do stručnjaka za podatkovnu znanost, robotiku, automatizaciju
- potiče angažman studenata i mladih talenata na konkretnim industrijskim projektima.
Za tvrtke to je prilika da:
- brže dođu do znanja koje same nemaju
- testiraju ideje kroz projekte i laboratorije
- osiguraju kadrove za buduće potrebe.
2. Otvoreni digitalni ekosustavi
Pametne industrije funkcioniraju kroz umrežavanje:
- proizvođača
- dobavljača tehnologije
- startupa
- javnih institucija i razvojnih agencija.
Umjesto izoliranih projekata, tvrtke se uključuju u:
- zajedničke istraživačko-razvojne projekte
- centre kompetencija
- tematske klastere za AI, automatizaciju i digitalnu transformaciju.
To otvara pristup većim, konzistentnim EU projektima, a ne samo pojedinačnim natječajima.
3. Sustavno jačanje kompetencija radnika
Bez ljudi nema pametne industrije. CroSI naglašava cjeloživotno obrazovanje i osnaživanje radnika. U praksi, to za tvrtke znači:
- planirati EU projekte tako da uključe edukaciju i promjenu načina rada, ne samo tehnologiju
- razviti interne „digitalne ambasadore“ – ljude koji razumiju i proces i tehnologiju
- povezati HR strategiju s Industrijom 4.0 i AI projektima.
Kako proizvodna tvrtka može pametno iskoristiti EU novac
Da bi se EU sredstva u potpunosti iskoristila, poduzeća trebaju odmaknuti od razmišljanja „što se trenutačno može prijaviti na natječaj“ prema pitanju: kako EU novac može ubrzati moj put prema pametnoj industriji?
Evo preporučenog pristupa u pet koraka.
1. Napravite realnu dijagnostiku digitalne zrelosti
Prije prvog projekta, odgovorite na pitanja:
- Koje podatke uopće prikupljamo u proizvodnji?
- Jesu li strojevi povezani i standardizirani?
- Koji su naši najveći problemi: kvarovi, kvaliteta, rokovi, troškovi?
- Koje AI-slučajeve upotrebe (use-caseove) možemo brzo pilotirati?
Rezultat treba biti jasna karta stanja i popis prioritetnih područja za ulaganje.
2. Definirajte Smart Industry i AI strategiju
Umjesto niza nepovezanih projekata, izradite:
- viziju kako vaša tvrtka izgleda kao pametna tvornica za 3–5 godina
- listu ključnih inicijativa (npr. prediktivno održavanje, AI kontrola kvalitete, digitalni blizanci)
- okvirnu roadmap kartu: što radimo sada, što u sljedećoj fazi, što kasnije.
Tek tada ima smisla tražiti natječaje koji se uklapaju u taj plan.
3. Povežite se s ekosustavom (CroSI, fakulteti, partneri)
Umjesto da sve radite sami:
- uključite se u inicijative poput CroSI
- surađujte s fakultetima na istraživačkim i pilot-projektima
- pronađite tehnološke partnere (AI, IoT, ERP, MES) koji već imaju iskustva s EU projektima.
To povećava šansu za prolazak na natječajima i smanjuje rizik implementacije.
4. Projektirajte EU projekte oko konkretnih poslovnih koristi
Prijava na EU natječaj treba jasno odgovoriti na:
- koje ćemo poslovne pokazatelje poboljšati (OEE, scrap, rokovi, zalihe…)
- kako će AI i digitalna rješenja konkretno doprinijeti tim rezultatima
- koje ćemo nove kompetencije razviti u timu.
Primjeri projektnih cjelina:
- uvođenje IoT senzora + AI modela za prediktivno održavanje na ključnim strojevima
- implementacija sustava strojne vizije za automatsku kontrolu kvalitete
- integracija ERP/MES sustava i AI alata za optimizaciju planiranja proizvodnje.
5. Planirajte skaliranje od pilota do standarda
Pametne industrije ne nastaju jednim projektom. Potrebno je:
- početi s pilotima na ograničenom broju linija/proizvoda
- mjeriti rezultate i učiti
- postepeno proširivati rješenje na cijeli pogon i druge lokacije.
U plan EU projekta uključite i fazu skaliranja – to pokazuje ozbiljnost i održivost rješenja.
Što pametne industrije znače za budućnost hrvatske proizvodnje
Vizija pametnih industrija je da Hrvatska postane prepoznatljiva po umreženosti, digitalnim ekosustavima i pametnim proizvodima, a ne samo po jeftinoj radnoj snazi ili lohn poslovima. To je osobito važno danas, u vrijeme kada se globalni lanci dobave preslaguju, a EU snažno potiče reindustrijalizaciju Europe.
Za proizvodne tvrtke to je prilika da:
- podignu produktivnost bez nužnog povećanja broja radnika
- zadrže i privuku talente kroz moderne tehnologije i kvalitetnija radna mjesta
- izađu na zahtjevnija inozemna tržišta s pametnim proizvodima i uslugama.
Kroz naš serijal AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0 nastavit ćemo obrađivati konkretne primjene AI-a – od prediktivnog održavanja do digitalnih blizanaca – i pokazivati kako ih povezati s financiranjem iz EU fondova i inicijativama poput CroSI.
Ako planirate koristiti EU sredstva za digitalizaciju, ključno pitanje nije „koji je natječaj trenutno otvoren“, nego:
Kako da EU novac iskoristim da moju tvrtku stvarno pretvorim u pametnu industriju?
Odgovor počinje jasnom vizijom, povezivanjem s ekosustavom i odabirom AI projekata koji donose opipljive rezultate na proizvodnoj liniji.