Featured image for Pametni proizvodi: motor drugog vala Industrije 4.0

Pametni proizvodi: motor drugog vala Industrije 4.0

Serija: AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0

U hrvatskoj proizvodnji više nije pitanje hoćemo li digitalno transformirati poslovanje, nego kako brzo i na koji način. Prvi val digitalne transformacije donio je ERP sustave, osnovnu automatizaciju i osnovnu analitiku. Danas, u drugom valu, fokus se jasno pomiče na pametne proizvode i umjetnu inteligenciju u proizvodnji.

Dok ulazimo u zimu 2025., globalni lanci dobave, rast cijena energenata i pritisak na marže stavljaju dodatni teret na hrvatske proizvođače. U takvom okruženju, tvrtke koje će pobijediti nisu nužno najveće – nego one koje najbrže razviju pametne, povezane proizvode i ekosustave oko njih.

U ovom tekstu donosimo praktičan pogled na to što su pametni proizvodi, zašto su ključni za drugi val digitalne transformacije te kako hrvatske proizvodne tvrtke mogu, korak po korak, krenuti prema Industriji 4.0 i AI-u u proizvodnji.

Što čini proizvod doista „pametnim“?

Većina poduzeća pod „digitalizacijom proizvoda“ podrazumijeva dodavanje senzora ili mobilne aplikacije. No pametni proizvodi (Smart Products) idu mnogo dalje. Oni su temelj stvaranja pametnih industrija i novih poslovnih modela.

Ključne karakteristike pametnog proizvoda

Na temelju prakse i međunarodnih modela zrelosti, zreli pametni proizvod tipično ima sljedeće značajke:

Umreženost – kontinuirana komunikacija:
- p2u – product to user (proizvod – korisnik)
- p2p – product to product (proizvod – proizvod)
- p2P – product to platform (proizvod – digitalna platforma)
Autonomija – sposoban je samostalno donositi odluke unutar definiranih granica (npr. prilagodba rada uvjetima okoline)
Svjesnost o okolini u stvarnom vremenu – putem senzora prati temperaturu, vibracije, potrošnju, položaj, status i druge parametre
Prilagodljivost različitim scenarijima korištenja – isti proizvod se konfigurira i ponaša drugačije ovisno o korisniku ili okruženju
Učenje iz podataka – koristi AI i strojno učenje kako bi predviđao kvarove, optimizirao rad ili personalizirao iskustvo korisnika
Dogradivost – mogućnost dodavanja novih funkcionalnosti putem nadogradnji softvera (OTA – over-the-air)
Uključenost u digitalni ekosustav – proizvod nije sam za sebe, već povezan s portalima, mobilnim aplikacijama, servisnim centrima, partnerima i drugim sustavima

Takvi proizvodi tvore tzv. System of Systems – umreženi skup uređaja, platformi i usluga koji zajedno stvaraju novu vrijednost, koju pojedinačni proizvod ne može ostvariti sam.

Zašto su pametni proizvodi ključni za hrvatsku proizvodnju?

U sklopu serije „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“ jasno se vidi obrazac: tvrtke koje samo optimiziraju postojeće procese (LEAN, automatizacija, robotika) postižu ograničene dobitke. One koje pametnim proizvodima mijenjaju i proizvod i poslovni model, otvaraju potpuno nove izvore prihoda.

Novi prihodni modeli i dugoročna konkurentnost

Pametni proizvodi omogućuju prelazak s jednokratne prodaje na servisno orijentirane modele:

Prediktivno održavanje kao usluga – umjesto prodaje stroja, proizvođač prodaje dostupnost i radne sate, uz AI modele koji predviđaju kvarove
„Product-as-a-Service“ modeli – npr. plaćanje po korištenju (machine hours, isporučena količina, potrošnja energije)
Digitalne nadogradnje – naplata novih funkcionalnosti kroz softverske licencije, bez promjene hardvera

Za hrvatsku proizvodnju, posebno u sektorima poput metalske industrije, prerade plastike, prehrambene industrije, drvo-prerađivačke industrije, to znači mogućnost izlaska iz „utrke do dna“ po cijeni i ulazak u višu dodanu vrijednost.

AI u proizvodnji: od podataka do odluka

Pametni proizvodi generiraju ogromne količine podataka. U kombinaciji s AI algoritmima, otvara se prostor za:

prediktivno održavanje strojeva i linija
optimizaciju proizvodnih parametara (brzina, temperatura, tlak, recepture)
automatsku kontrolu kvalitete putem senzora i računalnog vida
pametno planiranje proizvodnje na temelju stvarne potrošnje i korištenja proizvoda kod kupaca

Drugim riječima, pametni proizvod nije samo „dodana elektronika“, nego izvor podataka za cjelokupnu Industriju 4.0 strategiju tvrtke.

Nacionalna perspektiva: bez ekosustava nema pametnih industrija

Jedan proizvođač, koliko god napredan bio, ne može samostalno ostvariti punu digitalnu transformaciju. Ovisi o dobavljačima, kupcima, regulatorima, financijskim institucijama i tehnološkim partnerima.

Zašto Hrvatskoj trebaju digitalni ekosustavi

Za razvoj pametnih proizvoda na nacionalnoj razini nužno je:

izgraditi pouzdanu digitalnu infrastrukturu (povezivost, sigurnost, računalni kapaciteti)
omogućiti strategiju otvorenih podataka u odabranim djelatnostima (npr. energetika, transport, poljoprivreda, logistika)
razviti digitalne platforme specifične za sektore (npr. pametna poljoprivreda, pametna logistika, pametna gradska infrastruktura)

To se ne postiže samo klasičnom javnom nabavom IT usluga, već stvaranjem digitalnog ekosustava pametnih industrija – mreže proizvođača, konzultanata, istraživačkih centara i startupa, koji zajedno grade rješenja.

Uloga konzultanata, akceleratora i centara kompetencija

Prijelaz s tradicionalnih na pametne proizvode nije samo tehnološko, već i organizacijsko i kulturološko pitanje. Tu ključnu ulogu igraju:

specijalizirani konzultanti za digitalnu transformaciju – pomažu u definiranju strategije, poslovnih modela i putokaza (roadmapa)
akceleratori i inovacijski hubovi – ubrzavaju razvoj pilot-projekata, povezivanje s partnerima i izlazak na tržište
centri kompetencija – poput laboratorija koji se bave AI-jem, strojnim učenjem, robotikom, dronovima i Blockchainom u industrijskim primjenama

Za hrvatske tvrtke to znači da digitalna transformacija ne mora početi od nule – postoje modeli, standardi i timovi koji cijeli proces mogu strukturirati i ubrzati.

Kako tradicionalan proizvod pretvoriti u pametan: 5 koraka

Mnoge domaće tvrtke imaju uspješne, ali tradicionalne proizvode. Dobra vijest je da se u većini slučajeva može krenuti evolucijski, a ne revolucionarno.

1. Analiza potencijala i vizija proizvoda

Prvi korak je iskrena procjena:

Koju stvarnu vrijednost proizvod daje korisniku danas?
Što bi korisniku donijeli podatci iz tog proizvoda?
Gdje su najveće bolne točke korisnika (kvarovi, neplanirani zastoji, prekomjerna potrošnja, sigurnost)?

Na temelju toga definira se vizija pametnog proizvoda: koje nove usluge, modele naplate ili diferencijaciju želimo postići u sljedeće 2–3 godine.

2. Dodavanje senzora i povezivosti

Slijedi tehnički sloj:

ugradnja senzora (vibracije, temperatura, tlak, protok, potrošnja, položaj…)
osiguranje povezivosti (Ethernet, Wi-Fi, mobilne mreže, industrijski protokoli)
definiranje osnovnih podataka koji će se prikupljati i slati na platformu

Cilj nije „mjeriti sve“, nego strateški izabrati minimum podataka koji omogućuju ključne uvide (npr. za prediktivno održavanje ili optimizaciju potrošnje energije).

3. Izgradnja digitalne platforme

Bez digitalne platforme, pametni proizvod brzo ostaje „otočni sustav“. Platforma omogućuje:

centralno prikupljanje i pohranu podataka
analitiku i prikaz pokazatelja (dashboardi)
integraciju s postojećim sustavima (ERP, MES, CRM)
izgradnju dodatnih servisa (mobilne aplikacije, portali za kupce, API-ji za partnere)

Primjena otvorenih i međunarodnih standarda, poput Open Platform 3.0 i IT4IT, olakšava suradnju između internih IT timova, vanjskih pružatelja usluga i krajnjih korisnika.

4. Uvođenje AI i strojnog učenja

Kada je temelj postavljen, uvodi se AI sloj:

modeli za prediktivno održavanje (predviđanje kvara na osnovi povijesnih i real-time podataka)
optimizacija proizvodnih parametara u stvarnom vremenu
automatska detekcija anomalija u radu strojeva ili linija
personalizacija rada proizvoda prema navikama korisnika

Ovdje je važno početi s pilot-projektima na jasno definiranom slučaju uporabe i postaviti mjerljive ciljeve (smanjenje zastoja, smanjenje otpada, ušteda energije…).

5. Promjena poslovnog modela i organizacijske kulture

Tehnologija bez promjene načina razmišljanja daje ograničene rezultate. Potrebno je:

razviti kulturu inovacija i eksperimentiranja
poticati suradnju proizvodnje, IT-a, prodaje i servisa
koristiti standarde za upravljanje inovacijama (npr. CEN 16555) kako bi ideje sustavno prelazile u konkretne projekte

Pametni proizvod je dugoročna obveza: treba ga održavati, nadograđivati, pratiti u eksploataciji i na temelju povratnih informacija stalno poboljšavati.

Kako krenuti u drugom valu digitalne transformacije

Za mnoge hrvatske tvrtke najveća prepreka više nije tehnologija, već nedostatak jasnog plana i strah od kompleksnosti.

U kontekstu serije „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0“, izdvajamo nekoliko konkretnih preporuka za sljedeće mjesece:

Odaberite jedan postojeći proizvod kao kandidat za „pametnu“ transformaciju.
Okupite mali multidisciplinarni tim (proizvodnja, razvoj, IT, prodaja, servis).
U roku od 4–6 tjedana definirajte viziju pametnog proizvoda i početni poslovni model.
Uspostavite suradnju s centrom kompetencija ili vanjskim konzultantima za AI i digitalnu transformaciju.
Dogovorite pilot-projekt s jasno definiranim ciljem (npr. 20 % manje zastoja, 10 % niži trošak održavanja, novi prihod od digitalnih usluga).

Drugi val digitalne transformacije ne osvaja se velikim prezentacijama, već serijom konkretnih, mjerljivih pilot-projekata na pametnim proizvodima.

Zaključak: pametni proizvodi kao ulaznica u Industriju 4.0

Pametni proizvodi više nisu „nice to have“, nego ključni uvjet opstanka i rasta u industriji koja ulazi dublje u eru Industrije 4.0. Oni povezuju fizički svijet proizvodnje s digitalnim svijetom podataka, AI-a i novih poslovnih modela.

Za hrvatske proizvodne tvrtke, drugi val digitalne transformacije znači:

razvoj pametnih, umreženih proizvoda
izgradnju digitalnih ekosustava i platformi
sustavno korištenje AI-a u proizvodnji za optimizaciju, kvalitetu i nove usluge

Ako vaš proizvod danas još uvijek „šuti“ – ne prikuplja podatke, ne komunicira s korisnikom i ne razvija se kroz softver – sada je pravi trenutak da pokrenete promjenu. Postavite pitanje: kako naš sljedeći proizvod može postati doista pametan – i što ćemo mi, kao organizacija, morati promijeniti da to ostvarimo?

Upravo odgovor na to pitanje bit će razlika između onih koji će u sljedećih pet godina voditi hrvatsku industriju – i onih koji će se boriti za opstanak.